U dalekom Drenopolju, cvili junak u nevolju, želi hljeba, želi vode, želi sunca i slobode. Želi mila zavičaja, želi svoga rodnog kraja. Želi Žabljak, grad bijeli, želi zetski narod cjeli! Možda želi i Danicu, ovu tužnu nesrećnicu. Možda mu je okov teški salomio duh viteški; Tavnovati nije lako, nije Stanko, dobro svako! Ah, prokleti car Murate. moja kletva pala na te!
"U dalekom Drenopolju" iz opere Balkanska carica - Dionizije de Sarno San Đorđo.
Vedrana Šimić je na praizvedbi prve crnogorske opere Balkanska carica Dionizija de Sarna San Đorđa (2008. na Cetinju) pjevala naslovnu ulogu. Na koncertu je uz klavirsku pratnju Simona Dešpalja interpretirala dvije arije iz ove opere – “U dalekom Drenopolju” i “Oj, Moračo”.
Balkanska carica - U dalekom Drenopolju - Vedrana Šimić Olivera Tičević "u dalekom Drenopolju" de Sarno Danica's aria ''U dalekom Drenopolju'' from opera ''Balkanska Carica'' by Dionizie de Sarno san Giorgio'. Dionizije de Sarno San Đorđo (Dionisie de Sarno san Giorgio, 1856-1937) – BALKANSKA CARICA. Crnogorsko Narodno Pozorište. Crnogorski simfonijski orkestar.
IZ SJEĆANJA-Princeza Ksenija od Crne Gore.
Knjaz Mirko je za klavirom, svira uvodne taktove arije iz opere Balkanska carica Dionizija de Sarna... Knjaginjica Ksenija sva ustreptala čeka da dobije znak... Mirko je drži na oku. Odsječno klimne glavom. Knjaginjica pjeva... pjeva i stara princeza Ksenija.
Princeza Kscnija U dalekom Drenopolju, cvili junak u nevolju, želi hljeba, želi vode, želi sunca i slobode, želi mila zavičaja, želi svoga rodnog kraja, želi Žabljak, grad bijeli, želi zetski narod cjeli!
Stara princeza završava u suzama.
Knjaz Nikola I, najvjerovatnije već 1881. i tokom 1882. godine piše dramsko djelo u stihu Balkanska carica. http://montenegrina.net/pages/pages1/film/pozoriste_u_periodici_knjazevine_crne_gore1884_1908.html
NIKOLA I PETROVIĆ NJEGOŠ / RAT CRNOGORSKI https://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/media/2185/crnogorskirat.pdf
MUZIČKI ŽIVOT U CRNOJ GORI KRAJEM XIX STOLJEĆA U Crnoj Gori toga vremena naročito pažljivo su obilježavani imendani knjaza Nikole I. Izvještaj sa nikoljdanske Svečane besjede u Zetskom domu 1890. godine objavljen je u ,,Glasa Crnogorca“. Pošto je navedeno ko je sve bio u dvorskoj i diplomatskoj loži u izvještaju je posebna pažnja posvećena kompoziciji R. Tolingera napisanoj na stihove iz ,,Balkanske carice“ koju je, poslije intoniranja himne i govora ministra J. Pavlovića, otpjevala Milena Ognjenović. U ocjeni pjevanja Ognjanovićeve se kaže: ,,da je Gospođica Milena anđeoskim glasom ispjevala ,U dalekom Drenopolju‘ i da je potpuno svatila – i riječi pjesnikove i muzikalne note...“ http://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/radjanje_crnogorske_opere_luka_milunovic.html
Kralj Nikola I (1841-1921), autor Balkanske carice. Knez Nikola, koji je već sedamdesetih godina 19. vijeka počeo na Cetinju izvoditi muzicko-scenska djela i na svoj dvor dovodio školovane muzicare iz inostranstva, došao je tako u dodir s talijanskim kompozitorom Dionisijem de Sarnom San Giorgiom. Pretpostavlja se da je sam knjaz Nikola dao osnovu za libreto opere Balkanska carica De Sarno je klavirski izvadak završio 1891, i u tom je obliku opera iste godine izvedena u Trstu. PONOS CRNE GORE http://www.klasika.hr/index.php?p=article&id=159
OPERE O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA https://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/opere_o_crnoj_gori_i_crnogorcima_branislav_borilovic.html
POZORIŠTE I DIPLOMATIJA U KNJAŽEVINI CRNOJ GORI http://www.maticacrnogorska.me/files/76/12%20luka%20milunovic.pdf
